PODRŠKA EU NAJMANJA OD DVEHILJADEDRUGE

U ovom trenutku uviđamo pokušaje Srbije da destabilizuje susedne zemlje, radikalizacjiu ponašanja RS, odnosno Dodika, i litije u Crnoj Gori, kaže Biserko

Srbija nikako da se opredeli za Evropsku uniju i da to bude nedvosmisleno jasno većini njenih građana. Izuzev u vreme vlade koju je predvodio Zoran Đinđić nemamo iskrenu politiku koja sve čini kako bismo došli do članstva u Uniji. Srbija spada u zemlje sa najnerazvijenijom ekonomijom na zapadnom Balkanu. Mladi svoju perspektivu ne vide u Srbiji i odlaze uglavnom na zapad. Nažalost i danas su na sceni najbrojniji oni koji baštine kleronacionalistički ideje nedostojne XXI veka. Zamrznuti konflikt na Kosovu, otvoreni sukob u Crnoj Gori, podrška Miloradu Dodiku na rasturanju Bosne i Hercegovine i pitanje je da li se u sprezi pobrojanih problema otvaraju poglavlja za ulazak u pregovaračkom procesu na putu ka EU, rekao je najavljujući XX tribinu FP i GDF Zoran Vuletić, predsednik IO GDF, na kojoj su govorili Sonja Biserko, predsednica Helsinškog odbra za ljudska prava u Srbiji i predsednica Evropskog pokreta u Srbiji dr Jelica Minić.

       Sonja Biserko

“Pre nego što može da se govori o tome da li Srbija može ili želi da postane suštinski deo zapadne sfere, odnosno EU, u ovom trenutku treba analizirati i širi kontekst zbog previranja unutar same EU, regionalna zbivanja i širi kontekst na globalnom planu gde imamo jedno geostrateško prestrojavanje, gde se, nažalost, svi akteri zalažu za svoje interese, bez vođenja računa na kojima je međunarodni liberalni poredak egzistirao. On je u opasnosti, da pomenem samo administraciju Ronalda Trampa, a radikalizam nije više svojstven samo istoku nego i nekim zapadnim društvima i odgovor na ova pitanja treba tražiti u tome šta je suština, a ne baviti se fenomenom kao takvim. Većina političkih elita” rekla je Sonja Biserko, “nisu spremne da sagledaju problem i daju prave odgovore. “Što se tiče Srbije i njene orijentacije mislim da ona nikad nije bila iskrena, čak i u prethodnoj vladi koja nije otišla dalje od nekih paliajtivnih mera a i ova vlada pokazuje istu nespremnost da se suoči sa pitanjem Kosova. Što se tiče spremnosti pristupanju Srbije EU to se, pre svega, odnosi na poglavlje 35 koje predviđa priznavanje Kosova i regulisanje odnosa sa tom zemljom. S druge strane nije tu samo pitanje Kosova nego i to što Srbija još uvek nije prihvatila realnost u regionu i da je tzv ‘srpsko pitanje’ još uvek otvoreno u Bosni, Crnoj Gori, na Kosovu, pa rekla bih i u Makedoniji. U Hrvatskoj manje jer je ona članica EU i NATO i mnogo teže Srbija može da se meša u to pitanje.

Osporavanje crnogorske države

 “U ovom trenutku” kaže Biserko, “možemo da detektujemo pokušaje Srbije da destabilizuje susedne zemlje i radikalizaciju ponašanja Republike Srpske, odnosno Dodika, i litije koje se svakodnevno održavaju u Crnoj Gori, koje prihvatamo kao pobunu protiv verskih zajednica što je najmanji razlog, jer to je samo povod pošto se pokušava osporiti ne samo crnogorska država nego i crnogorstvo. Crna Gora nikad nije kod određenih srpskih geostratega prihvaćena kao suverena država koji smatraju da ona treba da se vrati u okvir gde se crnogorstvo tretira kao hiirbridni identitet i uglavnom se posmatra ka druga srpska zemlja. Što se tiče Bosne, RS je glavni ratni dobitak i od toga će se veoma teško odustati i ova vlast je uspela da ogoli srpsku aspiraciju. Može da se očekuje da će EU biti mnogo rigidnija, odnosno stroža na ono što se dešava u Srbiji. EU zbog svojih unutrašnjih izazova zanemarila je region i vrlo se površno odnosila na to kako Srbija ispunjava iz sporazuma sa Unijom.

Evropa je, kaže Biserko, zauzeta i sama sobom i što se tiče reakciju regiona na proširenje na zapadni Balkan, one su različite, ali mislim da je ta ponuda vrlo racionalna i konstruktivna. Nova metodologija će brzo da ogoli spremnist Srbije da ozbiljno priđe tim reformama. Treba imati u vidu i potencijal ovih drštava koji se znatno smanjio od devedesetih naovamo, zbog ratova, korupcije i nije slučajno što se kaže da su ove naše zemlje ‘zarobljene države’, i što elite i dalje istrajavaju na nacionalizmu i a taj način svoje zajednice drže u nekoj vrsti izolacije.

Država neorganizovana

         Jelica Minić

Predsednica Evropskog pokreta u Srbiji, Jelica Minić je mišljenja da država nije organizovana za pregovore sa EU. Procenjuje se da je polovina ljudi koja je radila u procesu evrointegracija (za to zaista kvalifikovana) napustila adminisraciju! “Trenutno nemamo ni glavnog pregovarača (Tanja Miščević), imamo samo “ljutu ministarku”, kaže Jelica Minić. Kada razmišljate ko će to nas da predstavlja, da li naša ministarka ili nedaj bože ministar spoljnih poslova – šta će da bude rezultat tog učešća?! Prvo sa stanovišta kvalifikovanosti i drugo, sa stanovišta kulture dijaloga. U tom pogledu smo u ozbiljnom problemu. Imamo i jeke hitne stvari, kao što je Zegrebački samit (EU i zapadni Balkan) i bilo bi dobro ako bi se zemlje regiona na tom samitu pojavile zajednički sa predlozima i idejama i zajedničkim stavovima, platofmrmom.

Sumnjam, kaže Jelica Minić, da će se to promeniti u narednih mesec dana (ako prestanu litije u Crnoj Gori ili ako Milorad Dodik postane konstruktivan, ako Hrvatima počnemo da šaljemo lepe poruke. Hrvatski predsednik MIlanović dao je već “neke naznake”. Dalje, Hrvatska se ponaša konstruktivno u svim javnim nastupima, svi okolo nešto rade… i postavlja se pitanje da li mi u Srbiji nešto radimo u procesu pristupanju EU. Procenat prustupanju Uniji nikad nije bila niža od dvehiljadite. Građani su dezorijentisani i mi i dalje stvaramo jednu atmsferu da su nam svi neprijatelji! EU je dosta uradila u Srbiji i šteta je što se to redovno ne ističe, ne samo Uniji nego svakome ko je pomogao. A ti izrazi zahvalnosti redovno idu jedino ka Rusiji, Kini…

Balkan u dva reda

Srbija je “glavni remetilački faktor” u regionu, naglašava Jelica Minić, iako nije blistava situacija ni u drugim zemljama. “Sve je isto; loši izborni uslovi ugrožena javna reč u medijima, problemi demokratije, osnovna prava – identično! Zajedničko za sve: oblast vladavine prava nije dobila kompliment. Srbija, kaže Minić, ispunjava svoje obaveze “tek jednu trećinu” od onoga što je sama kao plan napravila i onda vidimo da je Srbija u ozbiljnom problemu”.

Nema, kaže Minić, vrhunskih lidera koji se nalaze na bilo kojoj poziciji u EU. “Nema ljudi koji su u stanju da sami osmisle neku viziju i trebalo bi uzeti program EU, koja je, i sa odlaskom Velike Britanije, i dalje važan faktor u svetu, koliko god da je majušna ako se poredi sa drugim velikim igračima.,EU još uvek ima tehnološku, ekonomsku i političku moć, ta Evropa koja je nekad vladala svetom, ali njen uticaj se polako smanjuje i na toj maloj Evropi mi smo nula zarez nula, nula…Zapadni Balkan se pominje u jednoj rečenici od dva reda, da se našim prijateljima na zapadnom Balkanu “mora pokazati – da delimo isti kontinent, istu istoriju i istu kulturu i da, s toga, delimo istu sudbinu” i da “naša vrata ostaju otovrena”.

Šta ćemo u EU kada se raspada

Ono što nismo dotakli jeste decentralizacija unutar zemalja, što su zbog korišćenja fondova EU sve ove zemlje morale da urade. Kod nas je razvoj išao pravcem tamo gde postoje univerzitetski centri i sve što je bilo izvan toga bila je duga, duga stagnacija. “Kada sam svoje kolege u BiH pitala kako to da imaju veće stope razvoja od Srbije, rekli su mi da u gradovima i opštinama u Bosni nema centralne vlasti i da se razvijaju ‘kako znaju i umeju’. I neki gradovi su podstakli ekonomiju i uspešno se razvijaju”, kaže Minić, “tako da je Bosna, sva krhka, ugrožena i klimava, na lokalnom novou uspela da pokrene razvoj”.

Biserko kaže da je problem i u mišljenju “šta ćemo mi u kada se i ona raspada”. To je jedna stvar i druga “što se EU suočava s novom verzijom kapitalizma i kao što kaže Zoran Milanović “postoje najmanje dva vida kapitalizma”, evroazisjski i zapadni sa socialno-demkratskom komponentm koja se smanjuje, ali koja je u Evropi još uvek najzastupljenija. Kada se pominje decentralizacija valja spomenuti i regionalizaciju zato što je to karakteristično za EU i rekla bih, kaže Biserko, da je regionalizam, kako unutar zemlje tako i prekogranični sadašnji i budućni dinamizam Evrope. Bisrko je istakla da su se u vakuum kada se povukla Evropa – uvukle Rusia, Kina i drugi akterii da Srbija na neki ohol način smatra da može da igra tu igru između svih tih aktera i da svugde dobije ponešto. To znači da mi, očito nismo spremni za to i da su i Aleksandar Vučić i prethodni “igrači” bili okrenuti ka istoku. Srbija misli da je Rusija tu da zaštiti njene interese, “ali se u tome vara zbog nemanja vlastite vizije svoje budućnosti”.

Balkan može da funkioniše samo pod jednim kišobranom – pod Evropskom unijom, kaže Biserko.